# started 2014-08-17T08:40:34Z "Enigmatika je vje\u0161tina sastavljanja i rje\u0161avanja zagonetaka (enigmi). Naziv je nastao od gr\u010Dkog pridjeva ainigmatikos, \u0161to zna\u010Di zagonetan. U Hrvatskoj se ve\u0107 dugo koristi i naziv zagoneta\u0161tvo (koga nema u poznatijim rje\u010Dnicima srpskog ili hrvatskog jezika), dok Bratoljub Klai\u0107 u svom \"Rje\u010Dniku stranih rije\u010Di\", uz odrednicu enigmatika, navodi i naziv zagonetarstvo, koji se u savremenoj enigmatici ne koristi."@bs . "Scenska umjetnost je zajedni\u010Dki naziv za umjetni\u010Dki izraz govorom, gestom, glumom, muzikom, zvukom i drugim sredstvima koje se neposredno prezentiraju publici - naj\u010De\u0161\u0107e na sceni. \tU scenske umjetnosti spadaju: opera, balet, pantomima, drama, komedija i druge."@bs . "Fizika (gr\u010Dki phusis, fysis: priroda) je nauka koja prou\u010Dava prirodu u najsveobuhvatnijem smislu. Fizi\u010Dari prou\u010Davaju pona\u0161anje i interakcije materije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se naj\u010De\u0161\u0107e izra\u017Eavaju kao matemati\u010Dke relacije. Najutemeljenije pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike; me\u0111utim, i oni su kao i sve druge nau\u010Dne teorije, samo provizione.Fizika je vrlo usko povezana sa drugim prirodnim naukama, posebno hemijom, naukom koja se bavi molekulima i hemijskim jedinjenjima. Hemija se u mnogome bazira na fizici, pogotovu nakvantnoj mehanici, termodinamici i elektromagnetizmu. Ipak, hemijske pojave su dovoljno razli\u010Dite i kompleksne tako da je hemija zasebna disciplina.Slijedi pregled glavnih polja i osnova fizike, kao i kratak pregled historije fizike i njenih polja.Klju\u010Dne teorijeKlasi\u010Dna mehanika -- Termodinamika -- Statisti\u010Dka mehanika -- Elektromagnetizam -- Posebna relativnost -- Op\u0107a relativnost -- Kvantna mehanika -- Kvantna teorija polja -- Standardni modelOsnoveMaterija -- Antimaterija -- \u010Cestica -- Boson -- FermionSimetrija -- Zakon odr\u017Eanja -- Masa -- Energija --Moment -- Ugaoni moment -- SpinVrijeme -- Prostor -- Dimenzija -- Du\u017Eina -- Brzina -- Sila Talas -- Talasna funkcija -- Harmonijski oscilator -- Magnetizam -- Elektricitet -- Elektromagnetno zra\u010Denje -- Temperatura -- Entropija osnovne sileGravitaciona sila -- Elektromagnetna -- Slaba nuklearna sila -- Jaka nuklearna silaTeorija \u010DesticaAtom -- Proton -- Neutron -- Elektron -- Kvark -- Foton -- Gluon -- W boson -- Z boson -- Graviton -- Neutrino -- RadioaktivnostOblasti FizikeAstrofizika -- Atomska fizika -- Molekularna fizika --Dinamika fluida -- Fizika polimera -- Optika -- Teorija materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika plazme -- Teorija \u010DesticaMetodiNau\u010Dni metod -- Kvantitativna fizika -- Mjerenja -- Mjerni instrumenti -- Dimenziona analiza -- Vjerovatno\u0107a -- StatistikaTabeleLista nau\u010Dnih zakona --Fizikalne konstante -- SI osnovne jedinice -- SI izvedene jedinice -- SI sistem -- Pretvorba mjernih jedinicaHistorijaHistorija fizike -- Fizi\u010Dar -- Nobelova nagrada za fizikuSrodne NaukeAstronomija -- Astrofizika -- Biofizika -- Elektronika -- In\u017Eenjering -- Nauka o materijalima -- Matemati\u010Dka fizika -- Medicinska fizika"@bs . "Politi\u010Dko-revolucionarna omladinska, teroristi\u010Dka organizacija koja je uz pomo\u0107 Crne Ruke planirala, organizovala i izvr\u0161ila atentat na austrougarskog prijestolonaslijednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu, 28. juna 1914. godine. \u010Clanovi Mlade Bosne bili su:Gavrilo Princip, Nedjeljko \u010Cabrinovi\u0107, Vaso \u010Cubrilovi\u0107, Trifko Grabe\u017E, Danilo Ili\u0107, Muhamed Mehmedba\u0161i\u0107 i Cvjetko Popovi\u0107. Povorku automobila u kojoj je bio Franjo Ferdinand su pri prelasku mosta \u0106umurija, o\u010Dekivali Muhamed Mehmedba\u0161i\u0107 i Nedjeljko \u010Cabrinovi\u0107 sa spremnim bombama, no samo je Nedjeljko \u010Cabrinovi\u0107 bacio bombu koja je ranila nekoliko lica u kolima sa pratnjom. Nakon kra\u0107eg zadr\u017Eavanja u gradskoj vije\u0107nici, povorka je nastavila sa kretanjem, gdje ju je presreo Gavrilo Princip i sa dva hica iz pi\u0161tolja usmrtio Franju Ferdinanda i Sofiju. Princip i \u010Cabrinovi\u0107 su progutali kapsule cijanida, no one nisu djelovale i uhva\u0107eni su \u017Eivi, i izdr\u017Eali su policijsku torturu ne odav\u0161i svoje sau\u010Desnike. Tek kasnije, slu\u010Dajno privedeni Danilo Ili\u0107 je odao ostale konspiratore i svi su osim Muhameda Mehmedba\u0161i\u0107a uhva\u0107eni i osu\u0111eni na smrtne ili dugoro\u010Dne zatvorske kazne. Ovaj doga\u0111aj je Austrougarskoj poslu\u017Eio kao povod za rat protiv Srbije, koji je prerastao u Prvi Svjetski Rat.Ovisno od politi\u010Dkog stanovi\u0161ta histori\u010Dara, ovom pokretu se pripisuje ili oslobodila\u010Dki ili teroristi\u010Dki karakter."@bs . "Murat-beg Tardi\u0107 je bio \u0107ehaja vojskovo\u0111e Gazi Husrev-bega.Kako su kli\u0161ki uskoci uznemiravali Bosansku Krajinu, to se 1536. bosanska vojska koju je predvodio Murat-beg Tardi\u0107 stalno nalazila oko Klisa. U blizini Sinja, Murat-beg Tardi\u0107 podi\u017Ee dvije utvrde, kako bi presjekao dovod hrane i drugog materijala nepristupa\u010Dnom Klisu. U pomo\u0107 opkoljenom Klisu 1537 pristi\u017Ee hrvatska vojska pod zapovjedni\u0161tvom Petra Kru\u017Ei\u0107a. Murat-beg Tardi\u0107 ga presre\u0107e kod Solina, gdje ga je i potukao. Nakon toga, 12. marta 1537. Murat-beg zauzima Klis. Svojom vojnom zaslugom, Murat-beg postaje upravnik Kli\u0161kog sand\u017Eaka sa titulom bega."@bs . "Hemija je prirodna nauka, koja se bavi prou\u010Davanjem molekulima, njihovom strukturom, osobinama i transformacijama, i principima na kojima se osobine molekula zasnivaju. Po\u0161to se molekuli nalaze u osnovi materije, u naj\u0161irem smislu, a materija je jedan od vidova postojanja cijelog svemira, hemija je jedna od \"kosmi\u010Dkih nauka\". Zbog ove svoje sveobuhvatnosti, hemija se dodiruje i zna\u010Dajno preklapa sa drugim prirodnim naukama. Tako ona ulazi u fiziku, geologiju i astronomiju, s jedne strane, i u biologiju, fiziologiju i medicinu, s druge strane. Na jednom kraju spektra hemijskih nauka, koji je orijentiran ka istra\u017Eivanju atoma iz kojih su izgra\u0111eni molekuli, i subatomskih \u010Destica iz kojih su izgra\u0111eni atomi, hemija je dala zna\u010Dajne doprinose. Klasi\u010Dan primjer za sva vremena jest osloba\u0111anje energije iz atoma. Ni jedan drugi pojedina\u010Dni doga\u0111aj u nauci nije imao tolike neposredne i dalekose\u017Ene posljedice kao \u0161to je to slu\u010Daj sa atomskom energijom. Intelektualna dostignu\u0107a na drugom kraju spektra koji obuhvata hemijska nauka, imaju podjednako zna\u010Dajne posljedice. To su otkri\u0107a vezana za molekulske osnove \u017Eivota gde je hemija uspjela da prodre duboko u izuzetno slo\u017Eene molekulske mehanizme biohemijskih procesa i transfera genetskih informacija u \u017Eivim sistemima."@bs . "Grga Marti\u0107 (Rastova\u010Da, Posu\u0161je, 24. januara 1822. - Kre\u0161evo, 30. augusta 1905.) znan kao hrvatski Homer franjevac je rodom od Posu\u0161ja bekijskoga grada u zapadnoj Hercegovini. Ro\u0111en je u mjestu Rastova\u010Da a veliki dio \u017Eivota proveo je u Bosni u samostanu Kre\u0161evo. Imao je veliki zna\u010Daj kako u sve\u0107eni\u010Dkom tako i u knji\u017Eevnom i politi\u010Dkom \u017Eivotu. \u0160irio je ideje Ilirskoga pokreta, radio na prosvjetiteljstvu . U vrijeme ru\u0161enja Turskog Carstva bio je u kontaktu sa Banom Jela\u010Di\u0107em od kojega je dobio na poklon izrezbareni ma\u010D i no\u017E sakriven u \u0161tapu \u0161to se danas \u010Duva u Kre\u0161evskom samostanu."@bs . "Geologija se bavi prou\u010Davanjem Zemlje. Poku\u0161ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. Nau\u010Dnici, koji se tim bave, zovu se geolozi i prou\u010Davaju kamenje, planine, rijeke, okeane i druge dijelove Zemlje. Rije\u010D geologija je nastala od gr\u010Dkih rije\u010Di Gea (Zemlja) i logos (nauka, rasprava, diskusija).Geologija se mo\u017Ee podijeliti u nekoliko razli\u010Ditih grana: Hemijska geologija se bavi izu\u010Davanjem hemijske kompozicije i interakcije raznih hemikalija"@bs . "Biologija (gr\u010Dki: \u03B2i\u03BFs (bios); \u017Eivot i \u03BBo\u03B3\u03BFs (logos); nauka, u\u010Denje) je nauka koja se bavi prou\u010Davanjem \u017Eivota. Biologija prou\u010Dava svojstva i pona\u0161anje organizama, njihov rast, razvoj i razmno\u017Eavanje, kao i interakcije izme\u0111u razli\u010Ditih organizama, te organizama i njihovog okoli\u0161a. Biologija obuhva\u0107a \u0161iroki spektar akademskih podru\u010Dja koja se \u010Desto smatraju razli\u010Ditim disciplinama. Ove discipline zajedno prou\u010Davaju \u017Eivot na razli\u010Ditim nivoima.Molekularna biologija, biohemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapaju\u0107e discipline koje prou\u010Davaju \u017Eivotne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. \u017Divot na razini pojedina\u010Dnih \u0107elija prou\u010Dava citologija. Anatomija, histologija i fiziologija prou\u010Davaju gra\u0111u i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sistema.Na Zemlji postoji vi\u0161e od 10 miliona razli\u010Ditih vrsta.Njihova veli\u010Dina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do organizama veli\u010Dine plavog kita.Svi ovi oblici \u017Eivota imaju izvjesne osobine koje ih \u010Dine specifi\u010Dnima i razlikuju od mrtvih tvari.Ove osobine su na primjer mogu\u0107nost reprodukcije, rasta, ali i mogu\u0107nost prilago\u0111avanja okolini."@bs . "Svjetovni red ustanovljen po nadahnu\u0107u sv. Franje Asi\u0161kog (1182-1226). Sv. Franjo je po svom obra\u0107anju ustanovio bratstvo \"Pokorni\u010Dka bra\u0107a i sestre\", iz kojeg se razvijaju tri franjeva\u010Dka reda: Mala Bra\u0107a - mu\u0161ki red Klarise - \u017Eenski red Franjeva\u010Dki Svjetovni Red - i mu\u0161ki i \u017EenskiFranjeva\u010Dki red slijedi pravilo reda, a istorijat pravila je sljede\u0107i: prvo pravilo reda je ustanovljeno 1221. godine, a preradio ga je papa Grgur IX 1228. godine drugo pravilo je izradio 1289. godine papa Nikola IV i ostalo je na snazi do 1883. godine tre\u0107e pravilo je napisao papa Leon XIII, 1883. \u010Detvrto i trenutno va\u017Ee\u0107e pravilo je izradio 1978 godine papa Pavao VI.Franjeva\u010Dki red danas ima oko 2.000.000 pripadnika, i ima svoje sjedi\u0161te u Rimu.Franjevci su igrali istaknutu ulogu u istorijskom i kulturnom \u017Eivotu Bosne i Hrvatske. U Bosnu dolaze kao papinski inkvizitori i misionari koji rade na iskorjenjivanju u\u010Denja bosanskih krstjana, \u0442\u0458. Bogumila ve\u0107 1291. godine i tu trajno ostaju, a franjeva\u010Dka provincija Bosna Srebrena je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas. 1339. godine se ustanovljava Bosanska vikarija, na \u010Delu sa fra Peregrinom Saksoncem, koji je imao zna\u010Dajnu ulogu i na dvoru bosanskog bana Stjepana II Kotromani\u0107a, a naimenovan je i bosanskim biskupom.Prvi franjeva\u010Dki samostan u Bosni je podignut u Milama kod Visokog oko 1340. godine, a kasnije su izgra\u0111eni i samostani u Sutjesci, Olovu, Srebrenici, Fojnici, Kre\u0161evu. Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vode\u0107i polo\u017Eaj na \u010Ditavom Balkanu, a njeno podru\u010Dje se prote\u017Ee od Apulije na jugoistoku Italije pa do Crnog Mora. U prvoj polovini 15. vijeka se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Osmanlijskog osvajanja Bosne dolazi do podjele vikarije 1514. na Bosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) i Bosnu-Hrvatsku (na preostalom podru\u010Dju) i obje ove vikarije su 1517. godine izdignute u rang provincija. Sultan Mehmed El-Fatih je 1463. godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje u Bosni. U 16. vijeku se podru\u010Dje provincije Bosne Srebrene \u0161iri sa Osmanlijskim osvajanjima, pa obuhvata i Slavoniju, Srijem, Banat i ju\u017Enu Ugarsku (do Budima). U 18. vijeku, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se 1757. izdvajaju i prekosavski samostani, te se 1758. godine ustanovljava podru\u010Dje Bosne Srebrene koje odgovara granicama dana\u0161nje Bosne i Hercegovine, a 1847 se ustanovljava i zasebna hercegova\u010Dka provincija. Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i nau\u010Dnom \u017Eivotu Bosne i Hercegovine, a najistaknutiji me\u0111u njima bili su: Matija Divkovi\u0107, Nikola La\u0161vanin, Filip Lastri\u0107, Ivan Franjo Juki\u0107, Grga Marti\u0107 kao i mnogi drugi."@bs . "Antropologija (od gr\u010Dke rije\u010Di \u03AC\u03BD\u03B8\u03C1\u03C9\u03C0\u03BF\u03C2, \"\u010Dovjek\") se bavi prou\u010Davanjem \u010Dovje\u010Danstva. Antropologija je holisti\u010Dka nauka u dva smisla: uvijek se bavi sa cijelim \u010Dovje\u010Danstvom, i sa svim dimenzijama \u010Dovje\u010Danstva. Jedna od glavnih zna\u010Dajki koja je tradicionalno odvojila antropologiju od ostalih humanisti\u010Dkih disciplina je njena zna\u010Dajna uloga u uspore\u0111ivanju razli\u010Ditih kultura. Me\u0111utim ova karakteristika je danas sporna, jer antropolo\u0161ke metode se sve vi\u0161e primjenjuju na istra\u017Eivanja pojedina\u010Dnih dru\u0161tava i grupa.Antropologija se tradicionalno sastoji od \u010Detiri dijela: fizi\u010Dka antropologija, koja prou\u010Dava primatologiju (pona\u0161anje primata), ljudsku evoluciju, i populacijsku genetiku; ova oblast se tako\u0111er ponekad zove biolo\u0161ka antropologija. kulturalna antropologija, (u Velikoj Britaniji poznata kao socijalna antropologija a sada \u010Desto zvana i sociokulturalna antropologija). Oblasti koje izu\u010Davaju kulturalni antropolozi uklju\u010Duju socijalne mre\u017Ee, difuziju, dru\u0161tveno pona\u0161anje, srodni\u010Dke obrasce, zakon, politiku, ideologiju, religiju, vjerovanja, obrasce proizvodnje i konzumiranja, razmjenu, socijalizaciju, gender, kao i druge izraze kulture, stavljaju\u0107i sna\u017Ean naglasak na va\u017Enost terenskog rada (fieldwork), tj. \u017Eivljenja unutar dru\u0161tvene grupe koja se prou\u010Dava tokom du\u017Eeg vremenskog perioda; lingvisti\u010Dka antropologija, koja prou\u010Dava vremenske i prostorne varijacije u jeziku, dru\u0161tvene upotrebe jezika i odnos izme\u0111u jezika i kulture; arheologija, koja prou\u010Dava materijalnu ostav\u0161tinu ljudskih dru\u0161tava. Ina\u010De, u ostalom dijelu svijeta, arheologija se normalno smatra odvojenom (mada povezanom) obla\u0161\u0107u, iako je ona u bliskoj vezi sa antropolo\u0161kom obla\u0161\u0107u materijalne kulture, koja se bavi fizi\u010Dkim predmetima stvorenim ili upotrebljavanim od strane zivu\u0107e ili pro\u0161le dru\u0161tvene grupe, kao sredstvima razumijevanja njenih kulturnih vrijednosti.U skorije vrijeme, neki antropolo\u0161ki programi su po\u010Deli da dijele ovu oblast u dvije grane, jedna stavljaju\u0107i naglasak na humanisti\u010Dke nauke (humanistiku) i kriti\u010Dnu teoriju, a druga nagla\u0161avaju\u0107i dru\u0161tvene nauke i empirijsko posmatranje."@bs .