# started 2014-08-16T13:54:10Z "Glazba je umjetnost \u010Diji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih na\u010Dina. Glazba je umjetnost tona koja oplemenjuje \u0107ud \u010Dovjeka, budi osje\u0107aj za red i ljepotu, te time idealizira i karakterizira razli\u010Dite narode. Stvaranje, izo\u0111enje, va\u017Enost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u \u017Eanrove i pod\u017Eanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji."@hr . "Zrinsko-frankopanska urota je poku\u0161aj hrvatskog plemstva 17. stolje\u0107a da se odupre nastojanjima be\u010Dkog dvora da Hrvatskoj nametne centralizam i apsolutizam kakvim se ve\u0107 upravljalo u Austrijskim nasljednim zemljama, uklju\u010Duju\u0107i i \u010Ce\u0161ku. Neuspjeh urote ozna\u010Dio je kraj starih velika\u0161kih obitelji Zrinskih i Frankopana."@hr . "Selja\u010Dka buna (ili Hrvatsko-slovenska Selja\u010Dka buna po suvremenicima nazivana jo\u0161 i Velika selja\u010Dka buna ili selja\u010Dki rat) je buna koja je izbila na susedgradsko-stubi\u010Dkom vlastelinstvu zbog pove\u0107anja rente i terora Franje Tahija, 1573. godine."@hr . "Hrvatska (slu\u017Ebeni naziv: Republika Hrvatska) je europska dr\u017Eava, zemljopisno smje\u0161tena na prijelazu iz Srednje u Jugoisto\u010Dnu Europu. Grani\u010Di na sjeveru sa Slovenijom i Ma\u0111arskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najzna\u010Dajniji kulturolo\u0161ki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.Prema popisu iz 2011."@hr . "Judita je najznamenitije djelo Marka Maruli\u0107a i prvi umjetni\u010Dki ep hrvatske knji\u017Eevnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od \u0161est pjevanja i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Napisao ju je 1501. godine, a objavljena je 1521., te za njegova \u017Eivota jo\u0161 dva puta u samo 18 mjeseci. Zapa\u017Eena je i izvan granica Hrvatske i prevedena na mnoge svjetske jezike.Ep prati pripovijest o udovici Juditi koja svojom hrabro\u0161\u0107u spa\u0161ava rodni grad Betuliju."@hr . "Lijepa na\u0161a domovino (ili kra\u0107e \"Lijepa na\u0161a\") je himna Republike Hrvatske. Njezine po\u010Detne rije\u010Di, Lijepa na\u0161a, \u010Dest su metonim za Hrvatsku."@hr . "Pacta conventa (lat. dogovoreni sporazumi; zvana jo\u0161 i Qualiter, prema prvoj rije\u010Di) je sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine izme\u0111u ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapalo je i ostalo europsko plemstvo sa svojim kraljevima. Me\u0111utim, iako je sporna autenti\u010Dnost i vrijeme nastanka tog sporazuma, o \u010Demu polemika traje od sredine 19."@hr . "Za ve\u0107inu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogoslu\u017Eja koje stavljaju Boga u sredi\u0161te.Za druge, religija ozna\u010Dava vjerovanje u ve\u0107i broj bogova a postoje i osobe koje ne posjeduju neku tradicionalnu vjeru ili religiju ve\u0107 prakticiraju neku vrstu vjerovanja na svoj osobni na\u010Din, nevezano od organiziranih religija.Ipak ve\u0107ina zemaljskog stanovni\u0161tva vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar donekle utjecaj i na \u017Eivot pojedinaca."@hr . "Kao i u ve\u0107em dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848. obilje\u017Eena revolucionarnim gibanjima u kojima su istaknuti nacionalni, socijalni i politi\u010Dki zahtjevi. Hrvatski zahtjevi u velikoj su mjeri bili uvjetovani postavljanjem ma\u0111arskih nacionalnih zahtjeva, posebice prijedloga ustavnoga zakona Ugarskog sabora kojim se zahtijevalo centraliziranje Ugarske s ma\u0111arskim kao slu\u017Ebenim jezikom, a u kojoj bi Slavonija postala sastavnim dijelom Ugarske dok bi Hrvatska imala pokrajinsku autonomiju."@hr . "Ba\u0161\u0107anska plo\u010Da je starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice oko 1100. godine. Prona\u0111ena je 15. rujna 1851. u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Ba\u0161ke na otoku Krku, zahvaljuju\u0107i ba\u0161\u010Danskom kleriku Petru Dor\u010Di\u0107u.Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje lokalnom benediktinskom samostanu, od strane kralja kralja Zvonimira. Danas se \u010Duva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,a u crkvi Sv. Lucije nalazi se njena kopija."@hr . "U prva tri stolje\u0107a nakon dolaska, dru\u0161tveni i politi\u010Dki \u017Eivot Hrvata odvijao se u dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj kne\u017Eevini.Najpoznatiji knez Panonske Hrvatske Ljudevit, stvarao je velike neprilike i ratne gubitke frana\u010Dkoj dr\u017Eavi dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.810. - 823.) koji je ostao zapam\u0107en kao prvi veliki borac za slobodu i nezavisnost Hrvata, spominju se jo\u0161 tri panonsko-hrvatska kneza; Vojnomir (791. - o.810.), Ratimir (829. - 838.) i Braslav (880."@hr . "Hrvatski je narod oko 626. podlo\u017Eio rimske pokrajine Dalmaciju, Panoniju (biv\u0161i Ilirik) te osnovao dvije neovisne kne\u017Eevine, koje je u Hrvatsko Kraljevstvo ujedinio njegov prvi kralj Tomislav, okrunjen 925. godine. Primorska Hrvatska je, pored Frana\u010Dkoga Kraljevstva, prva trajna i ure\u0111ena dr\u017Eava u srednjoj Europi."@hr . "Vi\u0161eslav je bio knez primorskih Hrvata, na podru\u010Dju Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je podru\u010Dje bilo pod njegovom vla\u0161\u0107u.Nakon \u0161to su porazili avarsku dr\u017Eavu i pokorili hrvatska plemena koja su \u017Eivjela u staroj Panoniji, Franci su \u010Dini se odlu\u010Dili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Vi\u0161eslav. Tako frana\u010Dki markgrof Erik, gospodar Istre, Furlanske i drugih zemalja, kre\u0107e sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj, te god. 799."@hr . "Borna je bio prvi knez Dalmacije i Liburnije (prema tradicionalnoj historiografiji knez Primorske Hrvatske) i knez Gudu\u0161\u010Dana (prema tradicionalnoj historiografiji knez Ga\u010Dana). Vladao je od otprilike 810. do 821."@hr . "Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad podru\u010Djem dana\u0161nje Republike Hrvatske i susjednih dr\u017Eava s autohtonim hrvatskim stanovni\u0161tvom, po\u010Dev\u0161i od doseljenja Hrvata na dana\u0161nje prostore do danas."@hr . "Mislav, tako\u0111er i Mojslav, bio je knez Primorske Hrvatske otprilike od 835. do 845. godine. U povelji kneza Trpimira njegovo je ime Mislavus, ali u nekim prijepisima i Oyslavus, a u kronici Ivana \u0110akona i Muisclavus."@hr . "Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmla\u0111i sin, te nastavlja dinastiju Trpimirov\u0107a."@hr . "Trpimir je bio knez Primorske Hrvatske od 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovi\u0107a."@hr . "Domagoj (\u2020 876.), knez Primorske Hrvatske od 864. do smrti i utemeljitelj dinastije Domagojevi\u0107a.Ivan \u0110akon bilje\u017Ei da je 864. godine ubijen du\u017Ed Petar i da je izabran Urso pa nastavlja: \"Naime, prije re\u010Deni du\u017Ed Urso \u017Eurio se da povede mornaricu protiv slavenskog vladara Domagoja.\" U jednom tekstu, koji je sastavljen od dvije kronike (jedna iz 15., a druga iz 16. stolje\u0107a) navodi se Domagoja da je princ Neretljana (\"Domoghoi, prinze de Narentani\")."@hr . "Mihajlo Kre\u0161imir II., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovi\u0107a, vladao je od 949. - 969. godine. Donekle je obnovio hrvatsku mo\u0107 i odr\u017Eavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa Zadrom. Kre\u0161imirova \u017Eena Jelena Slavna dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. Crkva sv. Stjepana na Otoku slu\u017Eila je kao grobnica kraljeva, a crkva Bla\u017Eene Djevice Marije u Solinu kao krunidbena bazilika."@hr . "Stjepan Dr\u017Eislav je bio hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovi\u0107a, sin kralja Mihajla Kre\u0161imira II. i kraljice Jelene. Vladao je od 969. do 996./997. godine. Bio je u dobrim prijateljskim odnosima s Bizantskim Carstvom i njegov saveznik u 40-godi\u0161njem ratu s bugarskim carem Samuilom."@hr . "Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je progla\u0161en kraljem 925., a vladao je bar do 928. O njemu se pouzdano zna dosta malo, u usporedbi s nekim drugim ranijim i kasnijim hrvatskim vladarima. Iz vladarske je ku\u0107e Trpimirovi\u0107a.Ne zna se skoro ni\u0161ta o dolasku Tomislava na vlast i odlasku s nje, a titula kralja je osporavana; ne zna se kad i kako ju je stekao, i \u0161to je to\u010Dno zna\u010Dila, ali historiografija ga tradicionalno smatra prvim hrvatskim kraljem."@hr . "Petar Kre\u0161imir IV. Veliki hrvatski kralj, vladao je od 1058. do 1074. godine. Iz vladarske je dinastije Trpimirovi\u0107a."@hr . "Dmitar Zvonimir hrvatski kralj, vladao je od 1075. do 1089. godine."@hr . "Nikola barun Juri\u0161i\u0107 od Kisega (ma\u0111arski: Mikl\u00F3s Jurisics), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemi\u0107, vojskovo\u0111a i diplomat. 1527. sudjeluje na Cetinskom saboru kao poslanik Ferdinanda Habsbur\u0161kog. Nakon bogate vojne karijere, u kojoj je najzapa\u017Eeniji doga\u0111aj obrana Kisega 1532. godine, bio poslanik u Carigradu."@hr . "Petar Sva\u010Di\u0107, hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine."@hr . "Grof Nikola IV. Zrinski (na ma\u0111arskom: Zr\u00EDnyi Mikl\u00F3s) (Zrin, oko 1508. - Siget (Ma\u0111arska) 7. rujna 1566.), hrvatski dr\u017Eavnik i vojskovo\u0111a, jedan od najslavnijih velikana hrvatske i ma\u0111arske povijesti, \u010Dlan velika\u0161ke obitelji Zrinski ."@hr . "Petar Berislavi\u0107 (Trogir, 1475. - Vra\u017Eja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.), hrvatski ban i biskup iz roda Berislavi\u0107a (Berislavi\u0107i Trogirski)."@hr . "Petar Kru\u017Ei\u0107 (16. listopada 1491. - okolica Klisa, 12. o\u017Eujka 1537.), hrvatski vojskovo\u0111a i kapetan Klisa. Oko 1513. slu\u017Ebovao u Klisu i postao kapetan 1520. godine, a od 1522. kapetan Senja. Pobjedio Turke 1524. kraj Klisa i opet 1525. kraj Senja, a 1532. godine osloba\u0111a Solin turske vlasti. Jedan od najva\u017Enijih hrvatskih ratnika u protuturskim ratovima. Poginuo prilikom turskog osvajanja Klisa."@hr . "Stjepan II. hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.Sin je Gojslava, mla\u0111eg brata Petra Kre\u0161imira IV.. Unuk je Stjepana I., hrvatskog kralja.Kako mu je sin Radovan umro jo\u0161 za njegova \u017Eivota, kralja Zvonimira naslijedio je 1089. Stjepan II., posljednji Trpimirovi\u0107. Nakon svog neuspjeha da preuzme vlast u razdoblju nakon smrti Petra Kre\u0161imira IV., Stjepan II. bio je prisiljen \u017Eivjeti u samostanu sv."@hr . "Latinski naslov Antemurale Christianitatis (\"predzi\u0111e kr\u0161\u0107anstva\"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislavi\u0107u. To nije bio jedini naslov takvog tipa i on se pojavljuje i u drugih kr\u0161\u0107anskih dr\u017Eava u sukobu sa Osmanlijama, kod Ugarske i Poljske.Papa me\u0111utim nije bio prvi koji je dao Hrvatskoj takav naslov. Plemstvo ju\u017Enih hrvatskih krajeva uputilo je 10. travnja 1494. sa sabora u Biha\u0107u pismo papi Aleksandru VI. i rimsko-njema\u010Dkom caru Maksimilijanu I."@hr . "Luka Ibri\u0161imovi\u0107 (ili Imbri\u0161imovi\u0107) (Po\u017Eega ili Sibinj, oko 1626. - Po\u017Eega, o\u017Eujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vo\u0111a ustanka u Slavoniji."@hr . "Nikola VII. Zrinski (na ma\u0111arskom: Zr\u00EDnyi Mikl\u00F3s; \u010Cakovec, 1. svibnja 1620. \u2013 Gornji Kur\u0161anec kod \u010Cakovca, 18. studenog 1664.), hrvatski ban, vojskovo\u0111a i pjesnik."@hr . "Grof Petar IV. Zrinski (Vrbovec, 6. lipnja 1621. - Be\u010Dko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski ban, vojskovo\u0111a i pjesnik."@hr . "Arheologija je znanost koja sustavno prou\u010Dava i istra\u017Euje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog \u017Eivota \u010Dovje\u010Danstva.Sam naziv potje\u010De od starogr\u010Dkih rije\u010Di a\u03C1\u03C7\u03B1\u03B9\u03BF\u03C2 (star, drevan) i \u03BB\u03BF\u03B3\u03BF\u03C2 (rije\u010D, pripovijest). Rije\u010D a\u03C1\u03C7\u03B1\u03B9\u03BF\u03BB\u03BF\u03B3\u03AF\u03B1 postojala je u starogr\u010Dkom jeziku, ali u svom prvobitnom zna\u010Denju - pri\u010Danje starih pri\u010Da. Rije\u010D arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stolje\u0107u, pridaju\u0107i joj zna\u010Denje blisko modernom poimanju."@hr .