# started 2014-08-16T13:54:22Z "Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Glazba je umjetnost tona koja oplemenjuje ćud čovjeka, budi osjećaj za red i ljepotu, te time idealizira i karakterizira različite narode. Stvaranje, izođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji."@hr . "Zrinsko-frankopanska urota je pokušaj hrvatskog plemstva 17. stoljeća da se odupre nastojanjima bečkog dvora da Hrvatskoj nametne centralizam i apsolutizam kakvim se već upravljalo u Austrijskim nasljednim zemljama, uključujući i Češku. Neuspjeh urote označio je kraj starih velikaških obitelji Zrinskih i Frankopana."@hr . "Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat) je buna koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora Franje Tahija, 1573. godine."@hr . "Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.Prema popisu iz 2011."@hr . "Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Napisao ju je 1501. godine, a objavljena je 1521., te za njegova života još dva puta u samo 18 mjeseci. Zapažena je i izvan granica Hrvatske i prevedena na mnoge svjetske jezike.Ep prati pripovijest o udovici Juditi koja svojom hrabrošću spašava rodni grad Betuliju."@hr . "Lijepa naša domovino (ili kraće \"Lijepa naša\") je himna Republike Hrvatske. Njezine početne riječi, Lijepa naša, čest su metonim za Hrvatsku."@hr . "Pacta conventa (lat. dogovoreni sporazumi; zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapalo je i ostalo europsko plemstvo sa svojim kraljevima. Međutim, iako je sporna autentičnost i vrijeme nastanka tog sporazuma, o čemu polemika traje od sredine 19."@hr . "Za većinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogoslužja koje stavljaju Boga u središte.Za druge, religija označava vjerovanje u veći broj bogova a postoje i osobe koje ne posjeduju neku tradicionalnu vjeru ili religiju već prakticiraju neku vrstu vjerovanja na svoj osobni način, nevezano od organiziranih religija.Ipak većina zemaljskog stanovništva vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar donekle utjecaj i na život pojedinaca."@hr . "Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848. obilježena revolucionarnim gibanjima u kojima su istaknuti nacionalni, socijalni i politički zahtjevi. Hrvatski zahtjevi u velikoj su mjeri bili uvjetovani postavljanjem mađarskih nacionalnih zahtjeva, posebice prijedloga ustavnoga zakona Ugarskog sabora kojim se zahtijevalo centraliziranje Ugarske s mađarskim kao službenim jezikom, a u kojoj bi Slavonija postala sastavnim dijelom Ugarske dok bi Hrvatska imala pokrajinsku autonomiju."@hr . "Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice oko 1100. godine. Pronađena je 15. rujna 1851. u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, zahvaljujući baščanskom kleriku Petru Dorčiću.Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje lokalnom benediktinskom samostanu, od strane kralja kralja Zvonimira. Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,a u crkvi Sv. Lucije nalazi se njena kopija."@hr . "U prva tri stoljeća nakon dolaska, društveni i politički život Hrvata odvijao se u dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj kneževini.Najpoznatiji knez Panonske Hrvatske Ljudevit, stvarao je velike neprilike i ratne gubitke franačkoj državi dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.810. - 823.) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za slobodu i nezavisnost Hrvata, spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; Vojnomir (791. - o.810.), Ratimir (829. - 838.) i Braslav (880."@hr . "Hrvatski je narod oko 626. podložio rimske pokrajine Dalmaciju, Panoniju (bivši Ilirik) te osnovao dvije neovisne kneževine, koje je u Hrvatsko Kraljevstvo ujedinio njegov prvi kralj Tomislav, okrunjen 925. godine. Primorska Hrvatska je, pored Franačkoga Kraljevstva, prva trajna i uređena država u srednjoj Europi."@hr . "Višeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.Nakon što su porazili avarsku državu i pokorili hrvatska plemena koja su živjela u staroj Panoniji, Franci su čini se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Višeslav. Tako franački markgrof Erik, gospodar Istre, Furlanske i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj, te god. 799."@hr . "Borna je bio prvi knez Dalmacije i Liburnije (prema tradicionalnoj historiografiji knez Primorske Hrvatske) i knez Guduščana (prema tradicionalnoj historiografiji knez Gačana). Vladao je od otprilike 810. do 821."@hr . "Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas."@hr . "Mislav, također i Mojslav, bio je knez Primorske Hrvatske otprilike od 835. do 845. godine. U povelji kneza Trpimira njegovo je ime Mislavus, ali u nekim prijepisima i Oyslavus, a u kronici Ivana Đakona i Muisclavus."@hr . "Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovća."@hr . "Trpimir je bio knez Primorske Hrvatske od 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića."@hr . "Domagoj († 876.), knez Primorske Hrvatske od 864. do smrti i utemeljitelj dinastije Domagojevića.Ivan Đakon bilježi da je 864. godine ubijen dužd Petar i da je izabran Urso pa nastavlja: \"Naime, prije rečeni dužd Urso žurio se da povede mornaricu protiv slavenskog vladara Domagoja.\" U jednom tekstu, koji je sastavljen od dvije kronike (jedna iz 15., a druga iz 16. stoljeća) navodi se Domagoja da je princ Neretljana (\"Domoghoi, prinze de Narentani\")."@hr . "Mihajlo Krešimir II., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. - 969. godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa Zadrom. Krešimirova žena Jelena Slavna dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. Crkva sv. Stjepana na Otoku služila je kao grobnica kraljeva, a crkva Blažene Djevice Marije u Solinu kao krunidbena bazilika."@hr . "Stjepan Držislav je bio hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene. Vladao je od 969. do 996./997. godine. Bio je u dobrim prijateljskim odnosima s Bizantskim Carstvom i njegov saveznik u 40-godišnjem ratu s bugarskim carem Samuilom."@hr . "Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925., a vladao je bar do 928. O njemu se pouzdano zna dosta malo, u usporedbi s nekim drugim ranijim i kasnijim hrvatskim vladarima. Iz vladarske je kuće Trpimirovića.Ne zna se skoro ništa o dolasku Tomislava na vlast i odlasku s nje, a titula kralja je osporavana; ne zna se kad i kako ju je stekao, i što je točno značila, ali historiografija ga tradicionalno smatra prvim hrvatskim kraljem."@hr . "Petar Krešimir IV. Veliki hrvatski kralj, vladao je od 1058. do 1074. godine. Iz vladarske je dinastije Trpimirovića."@hr . "Dmitar Zvonimir hrvatski kralj, vladao je od 1075. do 1089. godine."@hr . "Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Miklós Jurisics), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat. 1527. sudjeluje na Cetinskom saboru kao poslanik Ferdinanda Habsburškog. Nakon bogate vojne karijere, u kojoj je najzapaženiji događaj obrana Kisega 1532. godine, bio poslanik u Carigradu."@hr . "Petar Svačić, hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine."@hr . "Grof Nikola IV. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós) (Zrin, oko 1508. - Siget (Mađarska) 7. rujna 1566.), hrvatski državnik i vojskovođa, jedan od najslavnijih velikana hrvatske i mađarske povijesti, član velikaške obitelji Zrinski ."@hr . "Petar Berislavić (Trogir, 1475. - Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.), hrvatski ban i biskup iz roda Berislavića (Berislavići Trogirski)."@hr . "Petar Kružić (16. listopada 1491. - okolica Klisa, 12. ožujka 1537.), hrvatski vojskovođa i kapetan Klisa. Oko 1513. službovao u Klisu i postao kapetan 1520. godine, a od 1522. kapetan Senja. Pobjedio Turke 1524. kraj Klisa i opet 1525. kraj Senja, a 1532. godine oslobađa Solin turske vlasti. Jedan od najvažnijih hrvatskih ratnika u protuturskim ratovima. Poginuo prilikom turskog osvajanja Klisa."@hr . "Stjepan II. hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.Sin je Gojslava, mlađeg brata Petra Krešimira IV.. Unuk je Stjepana I., hrvatskog kralja.Kako mu je sin Radovan umro još za njegova života, kralja Zvonimira naslijedio je 1089. Stjepan II., posljednji Trpimirović. Nakon svog neuspjeha da preuzme vlast u razdoblju nakon smrti Petra Krešimira IV., Stjepan II. bio je prisiljen živjeti u samostanu sv."@hr . "Latinski naslov Antemurale Christianitatis (\"predziđe kršćanstva\"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću. To nije bio jedini naslov takvog tipa i on se pojavljuje i u drugih kršćanskih država u sukobu sa Osmanlijama, kod Ugarske i Poljske.Papa međutim nije bio prvi koji je dao Hrvatskoj takav naslov. Plemstvo južnih hrvatskih krajeva uputilo je 10. travnja 1494. sa sabora u Bihaću pismo papi Aleksandru VI. i rimsko-njemačkom caru Maksimilijanu I."@hr . "Luka Ibrišimović (ili Imbrišimović) (Požega ili Sibinj, oko 1626. - Požega, ožujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji."@hr . "Nikola VII. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós; Čakovec, 1. svibnja 1620. – Gornji Kuršanec kod Čakovca, 18. studenog 1664.), hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik."@hr