# started 2014-08-17T08:42:01Z "Giy\u00E0n franse se yon depatman franse ki sitye nan Amerik disid. Se yon rejyon nan Frans."@ht . "Lan anpil peyi sou lat\u00E8, men sitou lan k\u00E8k peyi ki lan Afrik delw\u00E8s, lan k\u00E8k zile ki lan Oseyan endyen, lan pr\u00E8ske tout zile ki lan Karayib la, av\u00E8k lan k\u00E8k peyi ki lan z\u00F2n Pasifik sid, plizy\u00E8 milyon moun pale yon seri lang yo rele pidjin ak krey\u00F2l. Lang sa yo se lang ki soti lan kontak av\u00E8k l\u00F2t lang. Dapre definisyon klasik lengwis ki te etidye lang sa yo bay, pidjin se lang ki devlope lan kom\u00E8s osnon lan l\u00F2t sitiyasyon kontak, kote diferan gwoup moun ki rankontre pa pale menm lang. Akoz de sa, yo oblije kreye yon fason n\u00E8f pou yo kominike. Krey\u00F2l yo menm se ta pidjin ki vin ogmante estrikti lengwistik yo, epi detire fason moun itlize yo. L\u00E8 sa a, yo vin tounen lang natif natal yon kominote lengwistik. Se kolonizasyon peyi Ew\u00F2p yo te k\u00F2manse lan 17e sy\u00E8k, ki f\u00E8 lang krey\u00F2l moun pale lan zile Karayib yo par\u00E8t. Kolonizasyon sa a te mache av\u00E8k yon kom\u00E8s esklav, kote Ewopeyen yo te al f\u00E8 dappiyan sou plizy\u00E8 milyon Afriken ann Afrik epi anbake yo sou gwo bato ak chenn lan pye yo pou y al travay k\u00F2m esklav lan jaden kann lan zile Karayib yo. Frans, Espay, Anglet\u00E8, P\u00F2tigal, Peyiba, te pi gwo peyi ewopeyen ki te antre lan kom\u00E8s esklav e ki tap f\u00E8 kolonizasyon tou. Lang peyi sa yo vin tounen lang klas dominan yo lan tout zile Karayib yo (lang angle lan peyi Jamayik, lang franse ann Ayiti, Matinik, Gwadloup...) men laplipa moun lan zile sa yo kontinye pale yon varyete krey\u00F2l ki gen laplipa mo li yo baze sou lang ansyen koloni a. Gen plizy\u00E8 gwoup lang krey\u00F2l. Kwak diferan moun ki pale krey\u00F2l sa yo kapab pafwa konprann sa l\u00F2t ap di, lang krey\u00F2l sa yo pa konpreyansib, soti lan yon zile ale lan yon l\u00F2t. Se gras a mo yo nou rive idantifye yo. Majorite mo lang krey\u00F2l yo soti lan yon lang ewopeyen; pa egzanp, laplipa mo ki lan lang krey\u00F2l ayisyen soti lan lang franse, laplipa mo ki lan krey\u00F2l jamayiken soti lan lang angle, men sentaks, sist\u00E8m r\u00E8g lang krey\u00F2l yo diferan anpil de lang ewopeyen. Sou plan lengwistik, nanpwen anyen ki f\u00E8 lang krey\u00F2l yo enfery\u00E8 devan lang ewopeyen yo osnon devan nenp\u00F2t l\u00F2t lang sou lat\u00E8. Menm jan av\u00E8k tout lang kretyen vivan pale, lang krey\u00F2l yo reflete pwopriyete gramatikal iniv\u00E8s\u00E8l av\u00E8k devl\u00F2pman mantal tout lang kretyen vivan pale, keseswa lang angle, lang franse, lang chinwa, lang arab, lang swahili, lang hindi, lang quechua, etc. Sou plan ideyolojik, lang krey\u00F2l yo angaje lan yon gwo batay kont yon seri f\u00F2s lan sosyete kote moun pale yo ap f\u00E8 tout sa yo kapab pou lang krey\u00F2l yo pa leve kanpe. Malgre lang krey\u00F2l yo se lang tout moun pale lan laplipa zile sa yo, genyen gwoup moun ki refize s\u00E8vi ak yo pou devlope alfabetizasyon osnon edikasyon. Dimansyon ideyolojik la p\u00E8di anpil lan asp\u00E8 negatif li te genyen pandan d\u00E8nye 30 lane ki sot pase yo, men li kontinye ap kreye anpil pwobl\u00E8m toujou."@ht . "thumbEtyopi se yon peyi ki sitye nan Afrik. Kapital peyi Etyopi se vil Adis-Abeba.Te toujou konsidere tankou peyi ki pi p\u00F2v sou t\u00E8 a. Povrete te t\u00E8lman grav tout moun nan lemond te konnen ap pale de miz\u00E8 p\u00E8p ki ap viv nan peyi sa."@ht . "Gwadloup se yon il ki sitye nan Lanm\u00E8 Karayib. Distans li ak la Frans se 7000 km, ak Etazini se 600 km , ak Ayiti se 876 km . Se yon depatman doutrem\u00E8 franse; moun Gwadloup (gwadloupeyen) kapab vote nan eleksyon franse, genyen tou representasyon nan gouv\u00E8nman franse. Ch\u00E8f-lye Gwadloup se Bast\u00E9 (Franse: Basse-terre).Non Gwadloup sanble vle di rivy\u00E8 lou, nan Virgen de Guadelupe adan Extremadura kot\u00E9 Espangn. Gwadloup, son piti awchip\u00E8l adan l\u00E9 piti zantiy adan Lam\u00E8 Karaib. K\u00F2 a ay sity\u00E9 kot\u00E9 600 kilom\u00E8t pi ho ki lam\u00E9rik di sid \u00E9 600 km pi \u00E0 dw\u00E8t ki Ayti. Pw\u00E9my\u00E9 non ay s\u00E9t\u00E9 calaou \u00E7aera pi apw\u00E8 Karuk\u00E9ra, ki v\u00E9 di lil ki ni on b\u00E8l lanm\u00E8."@ht . "Jamayik se yon peyi ki sitye nan lam\u00E8 Karayib. Kapital Jamayik se Kingston. Se yon ansyen koloni Angle.M\u00E8t mo peyi a se Out of many, one people. ki vle di ke p\u00E8p an se inite."@ht . "Matinik oubyen Matnik se yon il ki sitye nan z\u00F2n jewografik Karayib en miten sint-lici ek donmnik. Se pa yon peyi endependan m\u00E8 li depann Frans."@ht . "Rwanda se yon peyi ki sitye nan Afrik."@ht . "Kanada se yon peyi ki sitye nan Amerik din\u00F2 epi li jis n\u00F2 Etazini. Yo pale angle ak franse l\u00F2t b\u00F2. Li gen yon popilasyon 32.5 milyon moun. Se dezi\u00E8m peyi ki pi gw\u00F2 sou lat\u00E8 a. Li ant Osean Atlantik a l\u00E8s ak Osean Pasifik a lw\u00E8s ak Osean Artik \u00F2 n\u00F2."@ht . "Frans se yon peyi nan kontinan Ew\u00F2p. Te prensipal li ya se nan z\u00F2n Ew\u00F2p lw\u00E8s li ye. Frans se yon manm Konsey Ew\u00F2p la, manm Inyon Ew\u00F2pey\u00E8n, av\u00E8k z\u00F2n Ewo a epi Espas Schengen lan. Li se youn nan manm Konsey Sekirite Nasyonzini epi OKDE a. Kapital Frans se Pari.Le ou gade listwa avek konstitisyon peyi sa a, vale li defann yo baze sou demokrasi ak sou Dwa de L\u00F2m.Nan zafe milite, Frans fe pati OTAN (li te retire ko'l ladan nan ane 1966, men li tounen ladan nan ane 2002) epi li gen pouvwa disyazyon nikleye."@ht . "Espay se yon peyi ki sitye nan lw\u00E8s Ew\u00F2p. Madrid se kapital la ak m\u00F2n ki pi wo a se Teide la nan 3.718 m\u00E8t."@ht . "Ajantin se yon peyi ki sitye nan Amerik disid. Kapital se Bw\u00E8noz\u00E8."@ht . "thumb|BelizBeliz se yon peyi ki sitye nan Amerik santral."@ht . "Nelust Wyclef Jean, yo rele Kl\u00E8f, se yonn nan mizisyen, atis, pwodikt\u00E8, rap\u00E8 ayisyen ki pli konnen nan lemonn. Li te f\u00E8t Kwad\u00E8bouk\u00E8 17 okt\u00F2b 1972 , men l' te bwote Nou J\u00E8ze l\u00E8 l' te gen n\u00E8van. Se te la ke li te komanse aprann jwe gita epi mizik djaz. Nan ane 1987 li te kreye yon gwoup avek kouzen li Prazakrel Michel (Pras) epi yon kamrad lek\u00F2l li, Lauryn Hill. Gwoup sa te rele Tranzlator Crew. Pita yo te chanje non gwoup la, epi yo te vin The Fugees.Premye plak Fugees te rele Blunted on Reality, men li pat yon sikse kom\u00E8syal. Dezy\u00E8m plak pa yo, The Score te yon sikse imans, epi yo te vann plis pase 17 milyon kopi plak sa nan tout mond la, epi twa manm gwoup la te vin rekonnen nan tout mond la. Apre sa, Jean te anonse ke li tap komanse yon karye pouko li.Premye plak li te rele Wyclef Jean Presents the Carnival Featuring the Refugee All-Stars. Sou CD sa, li te chante kat chanson an Krey\u00F2l, epi tout mond la te vin entwodwi a mizik ayisyen an. Apre sa, Jean f\u00E8 senk l\u00F2t plak: The Ecleftic: 2 Sides II a Book (2000), Masquerade (2002), The Preacher's Son (2003), e Sak Pas\u00E9 Presents: Welcome To Ha\u00EFti (Creole 101) (2004) kon Admiral T."@ht . "1987 se 1987m ane nan almanak gregoryen.Gade osi nonm 1987."@ht . "Albani se yon peyi ki sitye nan sid\u00E8s Ew\u00F2p. Non li(Shqip\u00EBri) sinyfie peyi d l\u00E8gl. Se yon repiblik nan w\u00E8s Balkan. Li gen fwonty\u00E8 ak Montenegwo, S\u00E8bi, Repiblik d Masedoni ak Gr\u00E8s.Populasyon se anviwon 3,7 miyon, gen 70% monn. Tirana se kapital la, li gen 300 000 moun ; lot vil prensipal yo se Durr\u00EBs, Elbasan ak Shkod\u00EBr, ki chak gen 100 000 moun, Vlora (90 000), Kor\u00E7\u00EB (80 000) ak Berat (70 000)."@ht . "thumbBanglad\u00E8ch se yon peyi ki sitye nan Azi."@ht . "right| |thumb|AljeriAljeri se yon peyi ki sitye nan Afrik. Kapital peyi Aljeri se vil Alje."@ht . "thumbBolivi se yon peyi ki sitye nan Amerik disid."@ht . "B\u00E8ljik se yon peyi ki sitye nan Ew\u00F2p."@ht . "Angola se yon peyi ki sitye nan Afrik."@ht . "Boukinafaso vignetteBoukina Faso se yon peyi ki sitye nan Afrik."@ht . "thumbEkwat\u00E8 se yon peyi ki sitye nan Amerik disid."@ht . "thumb |frame|emblemthumb| End se yon peyi ki sitye nan Azi."@ht . "Dakota din\u00F2 se yon eta nan Etazini ki pataje fontye yo avek Minesota, Montana, Kanada, epi Dakota disid. Malgre ke pa gen anpil Ayisyen nan eta sa, gen moun ki pale krey\u00F2l kanmenm. Avek yon sifas 183 272 km\u00B2, Dakota din\u00F2 gen anviwon 642 200 habitan.Kapital Dakota din\u00F2 se Bism\u00E0k."@ht . "Ejip se yon peyi ki sitye nan Afrik."@ht . "Brezil se yon peyi ki sitye nan Amerik disid. Se yon koloni ansyen p\u00F2tige. Brezil se peyi plu gw\u00F2s nan Amerik Disid. Kapital Brezil se Brasilia. Pi gw\u00F2 vil se S\u00E3o Paolo."@ht . "thumbEndonezi se yon peyi ki sitye nan Azi."@ht . "Amerik disid se yon kontinan ki fe pati de pi gwo kontinan Amerik. Menm jan av\u00E8k Amerik din\u00F2, Amerik disid te nome apre Amerigo Vespucci, ki te premye Ewopeyan pou sijere ke Amerik yo te yon nouvo kontinan.Avek yon sifas de 17,818,508 km epi yon popilasyon de 355,070,540, Amerik disid se katryem pi gwo nan de kategori sa yo apre Ewazi, Afrik, epi Amerik din\u00F2."@ht . "droite|vignette|Kat Amerik din\u00F2Amerik din\u00F2 se youn nan 3 pati ki f\u00E8 kontinan Amerik la. Amerik din\u00F2 jan non l di l la se pati n\u00F2 kontinan amerik la. Gen 3 peyi ki pataje z\u00F2n sa Kanada,Etazini epi Meksik."@ht . "Ladesaliny\u00E8n se im nasyonal Ayiti depi lane 1904. Paw\u00F2l yo te ekri pa Jisten Lerison e mizik la te konpoze pa Fab Nikola Jefra. Tradiksyon krey\u00F2l la se z\u00E8v Raymond A. Moise (Remon A. Moyiz). Byenke yo poko apwouve li ofisy\u00E8lman, tout Moun aksepte-l depi l\u00E8 Ansy D\u00E9rose te popilarize v\u00E8syon sa a nan lane 1980 yo.Tit se pou Janjak Desalin, pr\u00E8mye anper\u00E8 Ayiti."@ht . "Wikipedya se yon ansiklopedi lib, ki pa koute lajan e ki egziste nan div\u00E8s lang. Nenp\u00F2t ki moun ka patisipe pou ekri atik nan ansiklopedi sa a. Asosyasyon ki \u00F2ganize sit sa rele Wikimedya. Ou ka jwenn plis enf\u00F2masyon sou paj sa a."@ht . "Santiyago de Kompostela se kapital Galisiya."@ht . " |right|thumb|ADNADN oubyen A.D.N. [adey\u00E8n] abreje oswa sig pou Asid Dezoksiribo Nikleyik (abreje DNA ann angl\u00E8), Molekil chimik fondamantal ki karakterize kwomoz\u00F2m yo anf\u00F2m yon doub elis ki t\u00F2dye ann ech\u00E8l chaje ak nikleyotid ki kole youn d\u00E8y\u00E8 l\u00F2t. Se nan molekil ADN nan lamedsin jwenn tout enf\u00F2masyon jenetik patikilye ki kons\u00E8ne yon moun.nan yon moun ki nomal, ADN lan gen 46 kromozom, 23 ke yon moun eritye de papa li, e 23 ke li eritye de manman li.gen de tip de kromozom, X ak Y. X la gen plis jenn ladan li--- le de yon moun gen 2X kromozom , yo konsidere li kom yon fimel biyolojik.kromozom Y la li menm gen mwens jenn la dani--- le yon moun gen yon Y kromozom, ak yon X kromozom, yo konsidere moun sa kom yon mal biyolojik.jenn lan se inite jenetik setadi pi piti entite jenetik ki gen infomasyon pou pwodiksyon pwoteyin.li inpotan pou note ke denye etid ki fet nan molekile biyoloji--- biyoloji ki etidye strikti ak mekanis molekil ki rantre nan fonksyon lavi-- sijere ke X kromozom lan la avan Y kromozom lan. yon konklizyon ki sijere konsekansyelman ke fanm la avan gason ki ta vle kontredi listwa genex ki de ke eve te kreye ak kot adan.ADN lan ou ak vizyalize li kom alfabe lang biyolojik la, kromozom yo kom voyel ak konson, jenn yo kom let , finalman Pwotin ke jenn yo pwodi yo kom Mo nan lang lan.inpotans molekil ADN lan infiltre plizye aspe ekonomik ak sosyal--- li jwen yon kokin shenn rol nan pwodiksyon vaksin ki baze sou etid jenetik yon bakteri ki pemet konpayi